);

BiH

Godišnjica formiranja Armije Republike Bosne i Hercegovine

Armija Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH) bila je zvanična oružana snaga Republike Bosne i Hercegovine (međunarodno priznate i suverene zemlje) za vrijeme agresije na RBiH.

Osnovana je 15. aprila 1992. godine, a taj datum se obilježava kao Dan armije RBiH. Armija je formirana od jedinica Teritorijalne odbrane BiH, i organiziranih dobrovoljaca. Vrhovni zapovjednik bio je predsjednik Republike, a nakon Dejtonskog sporazuma, ARBiH je zajedno sa HVO-om formirala Vojsku Federacije BiH, da bi nakon reforme odbrane bila transformisana u “Bosanske rendžere”, jednu od tri pukovije u okviru Oružanih snaga BiH.

Uređenje Armije RBiH

Što se tiče strukturnog uređenja armije, treba reći da je bila sastavljena od korpusa. Korpusi su bili formirani na regionalnom principu:

1. korpus: Sarajevo
2. korpus: Tuzla
3. korpus: Zenica
4. korpus: Mostar
5. korpus: Bihać
6. korpus: Konjic
7. korpus: Travnik

Najčešći simbol ARBiH bio je ljiljan, a grb iste je, ustvari, grb RBiH uz dodatak zlatnih mačeva i vojnih natpisa. Najveće odlikovanje je “Zlatni ljiljan”, koji se dobijao za efikasnost odrađivanja svrhe i cilja ARBiH, a svrha i cilj bili su upravo odbrana međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine, od stranih i domaćih izdajnika.

 MojUsk.ba

Izvještaj WTTC-a: Od turizma će u BiH za deceniju živjeti čak 103 hiljade građana

Izvještaj World travel & tourism council (Svjetsko turističko vijeće-WTTC) je ukazao na to da ovaj sektor sačinjava 10,4 posto globalnog bruto društvenog proizvoda (BDP) te da u njemu radi 9,9 posto svjetske radne snage.

Izračun direktne i indirektne koristi koju BiH ima od turizma oslanja se na nekoliko parametara. Tako se u direktne doprinose turizma ekonomiji ubraja trošenje turista na smještaj, prevoz, zabavu, atrakcije, prehranu, kulturne i sportske aktivnosti, šoping i niz drugih stavki. U indirektne koristi i finansijske benefite koji se uračunaju u korist od turizma ubrajaju se i investicije firmi i pojedinaca u turizam, novac koji vlast troši na usluge vezane za turizam te nabavke firmi i države za potrebe rada u sektoru turizma. Također, ubraja se i trošenje direktnih i indirektnih zaposlenika u turizmu te ukupan doprinos na rast BDP-a i zaposlenosti.

Koristi od turizma

Izvještaj WTTC-a je ukazao na to da je direktni doprinos turizma BDP-u u 2017. godini 799,7 miliona KM, odnosno oko 2,6 posto BDP-a. Ovaj iznos će u 2018. narasti na 840,6 miliona KM i odražava ekonomske aktivnosti hotela, putničkih agenata, avioprevoznika i ostalih prevozničkih firmi, ali i restorana te industrije za zabavu. Do 2028. godine direktan doprinos turizma BDP-u će narasti na 1,41 milijardu KM i predstavljat će 3,4 posto BDP-a.

Što se tiče šireg doprinosa turizma BDP-u što uključuje i investicije, nabavke i potrošnju zaposlenih u industriji, procjene WTTC-a su da je ta cifra u 2017. iznosila 2,94 milijarde KM i predstavljala je 9,6 posto BDP-a. U 2018. će narasti na 3,1 milijardu KM dok će u 2028. se popeti na 5,23 milijarde KM i predstavljat će 12,6 BDP-a.

Sektor turizma i putovanja u 2017. direktno je odgovoran za 23 hiljade poslove što čini 3,2 posto ukupno zaposlenih, a u 2018. ta cifra će se povećati na 24 hiljade radnih mjesta. U radna mjesta spadaju i zaposleni u hotelima, turističkim agencijama, avioprevoznicima i drugim uslugama prevoza kao i aktivnosti restorana i industrije zabave. Do 2028. godine u turizmu će direktno raditi oko 30 hiljada radnih mjesta, što će predstavljati rast od 2,2 posto u narednih deset godina.

Paralelno sa tim, ukupan doprinos radnih mjesta koje turizam stvara uključujući i zaposlene kroz investicije, nabavke i potrošnju zaposlenih u turizmu, je 81.500 u 2017. godini i čini 11,2 posto ukupno zaposlenih. Ova cifra će se do 2018. narasti na 83.500 a u 2028. sektor turizma će direktno i indirektno biti odgovoran za 103.000 radnih mjesta.

Sektor turizma i putovanja je u 2017. privukao 326,5 miliona KM kapitalnih investicija i očekuje se rast ove cifre u 2018. u omjeru od 6,3 posto a dok će u 2028. ova cifra iznositi 575,4 miliona KM.

S obzirom na to da BiH strani državljani posjećuju kako iz turističih razloga tako i iz poslovnih, WTTC je izračunao i razliku između ove dvije vrste turista u doprinosu BDP-u. Tako navode da trošenje turista koji su u BiH došli na odmor predstavlja 73,9 posto ukupnog direktnog doprinosa turizma BDP-u dok ostatak otpada na poslovne posjete. Strani turisti troše mnogo više od domaćih turista i na strance otpada 62,5 posto potrošenog novca.

Broj posjeta

Broj posjeta turista BiH raste iz godine u godinu. Tako su u periodu januar-decembar 2017. turisti ostvarili 1.307.319 posjeta, što je više za 13,7 posto u odnosu na isti period 2016. godine.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, turisti su ostvarili 2.677.125 noćenja, što je više za 12,3 posto u odnosu na godinu ranije.

Broj noćenja domaćih turista viši je za 3,8 posto, dok je broj noćenja stranih turista viši za 16,2 posto u odnosu na isti period 2016. godine.

U ukupno ostvarenom broju noćenja učešće domaćih turista je 28,5 posto dok je 71,5 posto učešće stranih turista.

U strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja ostvarili su turisti iz Hrvatske (11,8 posto), Srbije (8,1), Turske (7,3), Italije (5,7), Slovenije i UAE sa po (5,3) i Poljske (4,8), što je ukupno 48,3 posto. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 51,7 posto noćenja.

Što se tiče dužine boravka stranih turista u našoj zemlji, na prvom mjestu je: Malta sa prosječnim zadržavanjem od 5,8 noći, Kuvajt od 3,7 noći, Irska sa 3,5 noći, Iran i Katar sa po 3,3 noći te Francuska i Rumunija sa po 3,1 noći.

Prema vrsti smještajnog objekta najveći broj noćenja ostvaren je u okviru djelatnosti hoteli i sličan smještaj sa učešćem od 92,2 posto.

PANIKA I BJEŽANJE PRED JEDINICAMA 5. KORPUSA // Detalji operacije: Pogledajte kako je Banja Luka izgledala 1995. godine! (VIDEO)

Operacija Sana ’95 je bila posljednja vojna operacija poduzeta od strane Armije Republike Bosne i Hercegovine tokom rata u BiH. Odvijala se tokom septembra i oktobra 1995. godine u seriji kontranapada bosanske i hrvatske vojske nakon što je Hrvatska vojska uspješno okončala operaciju Oluja u Republici Hrvatskoj. Nakon uspješne inicijalne faze i izuzetno brzog oslobađanja Sanskog Mosta, operacija Sana je završena zbog potpisivanja Dayonskog mirovnog sporazuma i završetka rata.

Prije bitke

Bihaćki okrug je područje u sjeverozapadnoj Bosni i Hercegovini oko grada Bihaća i šire okoline, gdje su snage Armije BiH (Peti Korpus Armije BiH, snage pet pješadijskih brigada) bile okružene srpskim snagama od početka rata 1992. godine. Sredinom 1995. godine združene srpske snage iz Republike Srpske, potpomognute srpskim snagama iz Republike srpske krajine i secesionističkih snaga Autonomne pokrajine zapadna Bosna pod zapovjedništvom Fikreta Abdića, započeli su veliku ofanzivu na ovo područje ali bez uspjeha. I dalje je Bihaćki okrug bio u opasnosti od okupacije, a međunarodna zajednica se plašila ponavljanja genocida poput onog u Srebrenici. To je bio jedan od razloga da se Hrvatskoj vojsci dadne podrška u oslobađanju okupiranih područja koja su držali Srbi u Hrvatskoj, što je učinjeno tokom operacije Oluja, a u kojoj je aktivno učestvovao i Peti Korpus Armije RBiH. Nakon uspješno okončane akcije Oluja, Bihaćki okrug je deblokiran nakon 1201 dan opsade[1]. Na zapadu i sjeveru spojen je sa Hrvatskom, te su se mogli pripremiti za kontraofanzivu prema istoku i rijeci Sani.

Tok operacije

10. oktobar

Operacije je započela u 3:00 sata ujutro 10. oktobra 1995. godine. Snage Petog Korpusa i Sedmog Korpusa Armije RBiH (17. viteška krajiška brigada), potpomognute drugim jedinicama Armije RBiH (Crni Labudovi,[2] Kakanjska 329. brigada[3]) su uspješno prešle rijeku Sanu u 4:00 sata ujutro, a već navečer oko 5:00 stigli su do predgrađa Sanskog Mosta.

11. oktobar

Snage Armije RBiH drže u okruženju srpske snage u Sanskom Mostu, a na njihove položaje djelovali artiljerijskim oružjem. Srpske snage su pokušale izvršiti kontranapad, angažujući i helikoptere.

12. oktobar

Srpsko civilno stanovništvo masovno bježi, dok jedinice Armije RBiH oslobađaju pojedine dijelove grada. Potpunu kontrolu nad gradom Armija RBiH ostvaruje za 9-10 sati. Srpske snage su pružile manji otpor, nakon što su se utvrdili u zgradi gradske pošte[4]. Nakon slamanja otpora, Peti Korpus postavlja svoje istureno komandno mjesto u današnjem Hotelu Sanus u centru grada.

U Sanskom Mostu, posljednjem oslobođenom gradu tokom agresije na RBiH, više od 500 preživjelih Bošnjaka jeca u nevjerici da su dočekali svoje oslobodioce pripadnike bosanske vojske, radoznala strana novinarka generala Atifa Dudakovića pita: “Šta je sljedeći cilj”?General odgovara protivpitanjem: “Šta Vi mislite”? Novinarka kaže: “Banja Luka”, a general će na to kratko: “Slažem se”. Činilo se da će u nezaustavljivom pohodu pripadnika Petog i Sedmog korpusa Armije RBiH, zajedno s pridodatim jedinicama Armije RBiH, u narednim danima Vojska RS bijelu zastavu podići iznad Bosanskog Novog, Prijedora i Banje Luke.

13. oktobar

Pošto su u toku bili pregovori u američkom gradu Dayton, Ohio, međunarodna zajednica traži od Armije RBiH da zaustavi svako napredovanje i sva ofanzivna djelovanja dok se ne postigne sporazum. Ofanziva je završena, a time i rat u Bosni i Hercegovini, isti dan kada je postignut sporazum u Daytonu. Kao rezultat mirovnog sporazuma iz Daytona, danas je Sanski Most dio Federacije. Na kraju, pripadnici 5. Korpusa zaustavljeni su nekoliko kilometara pred Banja Lukom od strane Amerike, a kako je Banja Luka u tom momentu izgledala, pogledajte u videu ispod: